Jakost, snaga- postoji li razlika?

Koliko si jak? Koliko si snažan? Koja je razlika? Ima li razlike? Ima! Jakost i snaga pojmovi su koji se u konceptualizaciji treninga vrlo često spominju, no isto tako vrlo rijetko razjašnjavaju te zbog toga često dolazi do zabune. Jakost i snaga dva su različita pojma te sukladno tome postoje različite metode treniranja obaju pojmova, odnosno sposobnosti.

Najbolje je početi od početka. Što je jakost?

Jakost je, prema većini stručne literature sposobnost generiranja sile neovisno o jedinici mjerenja. Jakost je često upravo ono na što ljudi misle kada kažu da su radili trening snage. Ipak, iako nisu isti pojmovi, korelacija postoji te jedno ne može bez drugog. Snaga je, kao i jakost, sposobnost generiranja sile ali u što kraćoj jedinici vremena.

Da pojasnimo primjerom.

Recimo da imamo dva vježbača- Tin i Hrvoje. Tin i Hrvoje obojica imaju oko 80 kg. I Tin i Hrvoje mogu podići 100 kg u bench pressu. Tin tu težinu podigne za 2 sekunde dok ju Hrvoje diže sporije, 5 sekundi. Dakle, Tin i Hrvoje su jednako jaki, no nisu jednako snažni budući da Tin istu težinu podigne brže te time generira silu u kraćoj jedinici vremena nego Hrvoje.

Možemo dakle reći da je snaga kombinacija jakosti i brzine. U stranoj literaturi isto tako postoji razlika u terminologiji. Strength označava jakost, a power označava snagu. Kada bi išli u krajnost, sportove powerlifting i weightlifting bi mogli preimenovati u strengthlifting i powerlifting.

Kako onda trenirati snagu, a kako jakost?

Kao što sam već napomenuo, mnogi trening jakosti smatraju treningom snage. Trening jakosti već dugo ima svoju poznatu formu.
Jakost se najčešće trenira sa velikim opterećenjima, malim brojem ponavljanja(najčešće 3-5) i dugim pauzama (najčešće 2 i više minuta).
U određivanju opterećenja često se spominje RM (repetition maximum). 1 RM predstavlja opterećenje koje možemo podići maksimalno jednom.

Trening snage dakle drugačija je priča. Cilj je dakle generirati silu u što kraćoj jedinici vremena. Uzmemo li malo opterećenje ( odosno mali postotak RM-a) sigurno ćemo ju moći savladati u što kraćoj jedinici vremena no zbog slabog uključivanja komponente jakosti neće doći do rasta snage. Uzmemo li pak preveliko opterećenje isključiti ćemo komponentu brzine. Optimalno je dakle naći umjereno, srednje opterećenje koje ćemo moći savladati umjerenom ili velikom brzinom.

Primjer vježbi koje zahtijevaju veliku snagu su olimpijska dizanja poput nabačaja ili trzaja. Dakako tu je potrebna i velika razina vještine.
U svijetu sportskih natjecanja i pripreme vrlo je bitno diferencirati ova dva pojma zbog kvalitetne pripreme, pogotovo periodizacije i taperinga kako bi imali što bolje rezultate i samim time efektivniju sportsku izvedbu. Sad kada znamo razliku između snage i jakosti možemo reći da je jakost ključna za funkcionalnost i napredak. Bez jakosti nema ničega, a pogotovo ne snage.

Koliko si dakle jak, a koliko snažan?